Televizijska emisija u kojoj su u glavnoj ulozi migranti i radionice za žene u pokretu u Unsko-sanskom kantonu, želi osnažiti veze lokalnih stanovnika i ljudi koji su na izazovnom putu do boljeg života.
Kada su ga u Bihaću pitali da kuha, Ibrahim je rado pristao pripremiti tradicionalna jela iz svoje domovine – afričke zemlje Mali. Ponosan je na kuhinju zemlje iz koje dolazi i želio je da hranu probaju u gradu gdje je u tom trenutku boravio na svom migrantskom putu.
Ipak, kada su mu rekli da to treba raditi ispred televizijskih kamera za emisiju o kuhinjama zemalja iz kojih migranti dolaze, bio je iznenađen.
“Pitali su me znam li kuhati tradicionalnu hranu iz svoje zemlje. Rekao sam znam i mogu. Ali kada su rekli da to trebam uraditi ispred kamere, bio sam malo nervozan”, priznaje Ibrahim.
“Ovo je moj prvi put u TV emisiji” , dodaje on uz osmijeh.
On je jedan od nekoliko migranata koji su učestvovali u kulinarskom programu kantonalne televizije. Umjesto školovanih kuhara, migranti i izbjeglice iz raznih zemalja pokazali su kako se priprema tradicionalna hrana u njihovim domovinama.
Za novinare i urednike Radio-televizije Unsko-sanskog kantona bilo je to novo iskustvo nakon godina izvještavanja o putovanjima migranata i izbjeglica.
“Odlučili smo da pomaknemo granice od samog tog pukog izvještavanja, napravimo neki vlastiti sadržaj u kojem bi stvarno ta socijalna kohezija bila prikazana na pravom primjeru”, kaže Merima Zulić, koordinatorica za projekte i saradnju Radio-televizije Unsko-sanskog kantona.
U saradnji i uz podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM), ova televizija je osmislila kulinarski program “Tajni sastojak koji nas povezuje – hrana“. Snimili su i prikazali četiri emisije u kojima su učestvovali lokalni timovi, lokalno stanovništvo i ljudi u pokretu iz privremenih prihvatnih centara “Borići“ i “Lipa“.
Jedinstvena televizijska emisija
Kulinarska emisija jedan je od nekoliko projekata u Bihaću i drugim gradovima kroz koje se žele snažnije povezati ljudi u pokretu i lokalni stanovnici.
“Ovo iskustvo je nas novinare i medijske radnike obogatilo i u profesionalnom, i u ljudskom smislu. Tu smo prvi put vidjeli zašto taj posao i radimo. Napravili smo nešto novo, nešto svoje”, kaže Zulić i dodaje kako je njihova emisija prvi i jedini kulinarski program u kojem učestvuju građani Bosne i Hercegovine i ljudi u pokretu.
Kroz projekte socijalne kohezije, organizacije se nadaju smanjenju predrasuda prema migrantima i izbjeglicama i njihovom boljem uključivanju u bh. društvo.
Ali Jusuf Mat iz Burundija zahvalan je na takvim naporima.
“Ljudi iz Bosne su zaista dobro prihvatili migrante. Uče nas svemu. Samo mogu reći – ljudi iz Bosne, hvala vam!”, kaže on.
Takve reakcije raduju Ajlu Čaušević iz Udruženja “Ujedinjene žene” iz Bihaća koje provodi vlastite projekte socijalne kohezije.
“Ono što sam mogla čuti od njih jeste da su oduševljeni upravo tim našim gostoprimstvom i ljubaznošću koju su mogli steći na svakom koraku i ja, iskreno, nisam ni očekivala da će biti takav odgovor, nego da će nas doživljavati kao neke strašne ljude koji ih samo odbacuju”, kaže Čaušević.
Organizacija u kojoj radi posebno je usmjerena na pomaganje ženama u pokretu. U partnerstvu s Pedagoškim fakultetom u Bihaću, provode projekat “Ujedinjene kroz kulture“, s ciljem kulturološke razmjene, objašnjava Čaušević.
“Ono što smo htjeli postići jest da osnažimo žene u pokretu kako bi bile spremne integrisati se u kulturološki raznolike sredine. Isto tako, htjeli smo i lokalno stanovništvo povezati s ljudima u pokretu, kako bi oni čuli njihove životne priče”, dodaje.
Tajni sastojak
Predsjednica Udruženja, Jasna Hamzabegović, kaže da većina učesnica njihovih radionica ima između 15 i 30 godina.
“Tokom radionica smo se družili, plesali i pjevali sa ljudima u pokretu iz 17 država svijeta, iz dalekih država, čuli njihove životne priče, čuli o njihovoj državi, zemlji, o uslovima života kroz njihovu prizmu. Bilo je jako interesantno, jedno zbilja vrhunsko iskustvo za sve nas”, kaže Hamzabegović.
Kantonalna televizija u Bihaću potrudila se da izvijesti o ovim i sličnim projektima socijalne kohezije. Zulić kaže da od dolaska prvih migranata i izbjeglica izvještavaju, ali i imaju različite kampanje i medijske projekte.
“Kroz redovno izvještavanje mi smo nastojali prikazati i objektivno izvještavati o svemu što se dešava, pa i o svim aspektima, tako i rizicima, infrastrukturnim projektima, ali i projektima socijalne kohezije”, kaže Zulić.
Kroz kulinarsku emisiju u kojoj – kroz spoj mladih i starijih – ruše stereotipe, Zulić vjeruje da su pronašli tajni sastojak za uspjeh – hranu.
“Otkrili smo taj tajni sastojak što nas povezuje, a to je upravo hrana koja sa svojim okusima i mirisima ustvari izaziva ljubav prema domovini” , dodaje ona.
I za ljude u pokretu učestvovanje u emisiji novo je iskustvo. Za Arijana iz Indije – dobro iskustvo. I on je, poput Ibrahima, bio pomalo nervozan kada je na snimanju bilo puno ljudi. Ali, prevazišao je svoj strah.
“Sada imamo našu, ukusnu hranu, da jedemo nakon tri mjeseca”, kaže.
Tekst je nastao u okviru projekta „Jačanje društvene kohezije u zajednicama u kojima borave ljudi u pokretu“ kojeg implementira Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini, a finansira Služba za instrumente vanjske politike (FPI) Evropske unije u okviru Instrumenta koji doprinosi stabilnosti i miru (IcSP).
