Međunarodna organizacija za migracije (IOM) otvorila je svoj ured u Tuzli da bi podržali lokalne organizacije koje već nekoliko godina pomažu izbjeglicama.
Sahiba Srna svakodnevno pomaže izbjeglicama u Tuzli, posebno djeci za koje kaže da im institucije u ovom gradu nisu obezbijedile organizovan smještaj. U Udruženju “Zemlja djece u BiH“ ona i drugi aktivisti svakodnevno svjedoče teškim pričama maloljetnika i djece koja bježe od rata i nesigurnih zemalja, poput nedavnog primjera maloljetnika vraćenih sa granice.
“Ta djeca su sljedeće jutro osvanula na autobusnoj stanici u Tuzli, u mjesecu novembru potpuno mokri jer su plivali i uspjeli u nekom momentu da izađu iz Drine”, kaže Srna i dodaje da je u grupi bilo sedam dječaka iz Afganistana.
“Jedan od njih nije isplivao. Sve su to situacije kojima mi svjedočimo. To je samo jedna od bezbroj priča“, dodaje ona.
Udruženje “Zemlja djece u BiH“ među prvim nevladinim organizacijama se odazvalo da pomogne izbjeglicama u migrantima još 2019. godine. U posljednje tri godine ova i druge nevladine organizacije i volonteri jedina su organizovana podrška izbjeglicama u Tuzli.
U Tuzlu izbjeglice dolaze najčešće iz Srbije nakon pješačenja dugog 70 kilometara. Tu ih dočekaju aktivisti IOM-a i pruže im pomoć. Oni koji zatraže azil ili se iz zdravstvenih razloga žele zadržati u Tuzli, budu smješteni u sigurnu kuću koju vodi organizacija Centar za pružanje usluga u zajednici PUŽ.
Danijel Vasilj iz ove organizacije kaže da je kroz njihove programe od početka ove godine smješteno 1.300 ljudi.
“Ove godine smo imali najveći broj smještaja u odnosu na cjelokupni period našeg rada“, kaže Vasilj, socijalni pedagog i izvršni direktor PUŽ-a.
Misija organizacije je, prije svega, pružiti pomoć izbjeglicama, najugroženijim kategorijama ljudi, porodicama s djecom, ženama, maloljetnicima bez pratnje, bolesnicima, ljudima koji su u povećanom riziku.
“Između ostalog, pružamo pomoć ljudima kojima je potreban smještaj, odmor i oporavak. To je naša sigurna kuća, odnosno sigurni smještaj koji je tranzitnog karaktera”, objašnjava Vasilj.
Sigurna kuća PUŽ-a može primiti do 35 osoba, ali taj broj često bude i mnogo veći.
“Najugroženije kategorije ljudi u pokretu tu bivaju upućeni, smješteni, pružena im pomoć. Tu bivaju identifikovani od nadležnih organa naše države i transportirani prema privremenim prihvatnim centrima, konkretno u Sarajevo“, pojašnjava Vasilj.
On dodaje da je IOM od samog početka prepoznavao rad PUŽ-a te ih podržavao prvo kroz brojne humanitarne akcije za izbjeglice, a danas već i u radu mobilnih timova, transporta, identifikacije i upućivanja prema prihvatnim centrima.
Zbog sve većeg broja izbjeglica za koje ne postoji dovoljno podrške institucija, IOM u Bosni i Hercegovini ovog ljeta je otvorio svoj ured u Tuzli. Na taj način žele biti oslonac lokalnim organizacijama koje brinu za izbjeglice.
Laura Lungarotti, šefica IOM-a u Bosni i Hercegovini, kaže da je organizacija u Tuzli prisutna od devedesetih godina prošlog stoljeća, ali da su tek u junu ove godine otvorili kancelariju. Objašnjava da su to uradili kako bi ojačali prisustvo i pružili veću podršku kantonu i bosanskohercegovačkim državljanima u Tuzli i Tuzlanskom kantonu.
“U Tuzli radimo s jedne strane sa migrantima, jer je Tuzla ulazna tačka za one koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu. Identifikujemo ih, prevozimo i trudimo se da, koliko god možemo, pomažemo u procesu registracije migranata koju radi Služba za poslove sa strancima i Ministarstvo sigurnosti, asistirajući u procesu podrške i daljnje pomoći“, kaže Lungarotti.
Za lokalne organizacije, prisutnost IOM-a u ovom gradu je dobrodošla. IOM-ovured u Tuzli ima 12 uposlenika koji svakodnevno ljudima u pokretu pružaju zaštitu i pomoć.
“Ono što nam je dodatno nedostajalo, a što su imali i Bihać i Sarajevo, jeste prisustvo IOM-a kao organizacije koja je dobila od države mandat da se nosi s ovom krizom. Tek od nedavno su aktivno prisutni na ovom području, a sve do tada mi smo se sami morali boriti sa svim problemima“, kaže Srna iz Udruženja “Zemlja djece u BiH“.
Kaže da ranije nisu imali nikakvu podršku ni od međunarodnih donatora, ni države.
“Nažalost, ovaj ignorantski odnos vlasti se nastavio i dan-danas. Jednostavno ne postoji humanitarni odnos i bilo kakav drugi sistemski”, kaže Srna.
Navodi primjere da za djecu koja dođu u Tuzlu u toku radnog vremena , može biti imenovan staratelj ispred Centra za socijalni rad i ono može biti registrovano u Službi za poslove sa strancima, ali da je drugačije u velikom broju slučajeva kada djeca dođu u kasnim večernjim satima, sama ili u grupama maloljetnika i za koju nema standardizovanog smještaja za maloljetnike bez pratnje.
Volontere i aktiviste Udruženja “Zemlja djece u BiH“ u svemu vodi najviše entuzijazam i nadljudska volja da pomognu djeci.
“Naša misija je promocija i zaštita prava djeteta. Tako da smo se fokusirali na zaštitu djece i reagovali smo na način da smo pružali humanitarnu pomoć djeci na terenu”, objašnjava Srna i dodaje da su vremenom rasli problemi i potrebe, pa su formirali i mobilni tim za pomoć ugroženim maloljetnicima migrantima.
Otvaranjem ureda IOM-a nadaju se da će bolje riješiti problem smještaja djece.
“Danas kada imamo podured u Tuzli, imamo puno veća očekivanja od IOM-a. Prije svega, želimo da se riješi, da se nađe modalitet za krizni smještaj djece bez pratnje”, kaže Srna.
Tekst je nastao u okviru projekta „Jačanje društvene kohezije u zajednicama u kojima borave ljudi u pokretu“ kojeg implementira Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini, a finansira Služba za instrumente vanjske politike (FPI) Evropske unije u okviru Instrumenta koji doprinosi stabilnosti i miru (IcSP).
