Kako su pozitivni novinarski prilozi i tekstovi o ljudima u pokretu razbili predrasude i ponudili drugu, izbjegličku stranu priče.
Bojan Trgić danas ne izvještava tako intenzivno o izbjeglicama i migrantima kao prethodnih nekoliko godina. On je glavni urednik portala Micro mreža iz Gradiške, u kojoj trenutno boravi 500-600 ljudi u pokretu iz Afganistana, Bangladeša, Indije, Pakistana i Sirije. Trgić kaže da lokalni mediji o njima izvještavaju manje intenzivno, ali i drugačije nego ranije, s manje stigmatizirajućeg sadržaja.
“Promijenilo se jer su ljudi dolazili u kontakt sa osobama u pokretu i što su sami na svom primjeru shvatili da ti ljudi, bar kada je u pitanju BiH, ne žele da se zadržavaju ovdje, ne prave nikakve probleme i jednostavno traže neki svoj put. Nije baš onako kako su mediji to predstavili”, govori Trgić.
On kaže da i dalje nailazi na tekstove koji stigmatiziraju i koriste termine poput “talas migranata” i “migrantska kriza”, koji nisu odgovarajući jer dolazak osoba koje traže bolje uslove za život i bježe od teških životnih situacija porede s vremenskim i društvenim nepogodama.
Ali takvih je tekstova manje nego ranije, smatra Trgić.
Urednica portala Radio Sarajevo Vesna Andree Zaimović kaže da dobre ljudske priče nailaze put do publike jer se s njima ona poistovjeti, ali da ih je, u velikom broju negativnih senzacionalističkih priča, nekada teško plasirati.
“Meni je bio zanimljiv razgovor s profesorom iz Ekvadora. Samohrani je otac i želi da ostane u BiH. Profesor je geografije, visokoškolovani stručnjak koji, sa svojim španskim i engleskim jezikom i donekle poznavanjem bosanskog jezika, može biti izuzetno vrijedan resurs za nekog poslodavca. To su izuzetno zanimljivi primjeri”, kaže Andree Zaimović.
Pozitivne priče protiv stigmatizacije
Anonimni portali ali i mainstream mediji su izrazito negativno izvještavali o migrantima i izbjeglicama u periodu od 2018. do 2021. godine. Ranije istraživanje Udruženja “BH novinari” o načinima izvještavanja o migrantima i izbjeglicama, objavljeno 2019. godine, pokazalo je da se migranti i izbjeglice najčešće u medijima predstavljaju kao prestupnici, opasne osobe i počinitelji krivičnih djela, a autori u takvim tekstovima često koriste pretpostavke, anonimne izvore i neprovjerene informacije. Portal za provjeru činjenica Raskrinkavanje je u analizi iz 2020. godine objavio da su u medijima često objavljivane dezinformacije u kojima su migranti i izbjeglice bili predstavljeni kao nasilni, kriminalni i povezani s terorizmom i radikalnim ideologijama. Istraživanje Mediacentra Sarajevo o mrzilačkim narativima u medijima iz 2021. je pokazalo da su takvi narativi instrumentalizirani i za političke ciljeve.
Mersad Sarajlija, direktor Radio Trenda iz Velike Kladuše, kaže da je najviše negativnih priča o migrantima i izbjeglicama bilo u vrijeme pandamije koronavirusa, ali i lokalnih izbora 2020.
“Za vrijeme korona krize svi su bili isfrustrirani, zatvoreni, i trebalo je pronaći krivca za sve ono što nam se dešava. Dešavalo se to i u vrijeme predizborne kampanje za izbore 2020. Čak su ljudi gradili svoju kampanju na temu ko je protiv migranata”, kaže Sarajlija.
Ali najčitanija priča o migrantima i izbjeglicama koju je Radio Trend objavio bila je ona o dvadesettrogodišnjem mladiću iz Iraka koji je 2018. godine, ispred jedne apoteke u Velikoj Kladuši, našao novac i tražio vlasnika da mu vrati. Bio je to period kada su se u Unsko-sanskom kantonu organizirali protesti lokalnog stanovništva zbog velikog broja migranata i izbjeglica.
“To je toliko izazvalo pozitivnih reakcija. To je bio novembar 2018. kada su se desili protesti, kada je bio zatvoren Granični prijelaz Maljevac. Rekao je da su njega njegovi roditelji naučili da sve što njemu ne pripada, mora vratiti. On nije htio ni nagradu, nijednu marku da uzme za to. On je sada u Belgiji i redovno nam se javlja”, prisjeća se Sarajlija.
Interesovanje lokalnih medija u ovom gradu, koji graniči s Hrvatskom, za ljude u pokretu danas je ipak manje, a jedan od razloga, kako navodi Sarajlija, jeste i što je u aprilu 2022. zatvoren migrantski prihvatni centar “Miral” i što je manje migranata i izbjeglica u BiH. On smatra da postoji veća osviještenost novinara i urednika o šteti koju stigmatizirajući sadržaji o migrantima i izbjeglicama prave – negativno utiču na stavove lokalnog stanovništva, homogeniziraju jednu raznoliku grupu ljudi i čine je lakom metom napada.
Mainstream online mediji su u oktobru i novembru ove godine objavili i nekoliko tekstova koji govore o “strahu” od novog “migrantskog vala”, te su koristili termine, poput “ilegalni migranti”, koji nisu u skladu s etičkim izvještavanjem o ljudima u pokretu.
Radio–televizija Unsko-sanskog kantona odlučila je uraditi nešto povodom negativnih izvještaja. Napravili su kuharski šou “Tajni sastojak koji nas povezuje”, u kojem ljudi u pokretu zajedno s lokalnim stanovništvom, medijskim radnicima i članovima Crvenog križa, pripremaju specijalitete svoje zemlje. Ovog ljeta snimljene su četiri epizode, a predstavljeni su specijaliteti indijske, pakistanske i turske kuhinje, te okusi i mirisi Azije i Afrike.
Merima Zulić, koordinatorica za projektnu saradnju Radio-televizije Unsko-sanskog kantona, kaže da takve priče mijenjaju percepciju građana i građanki, ali da su mediji svojim konstantnim negativnim izvještavanjem o ljudima u pokretu doprinijeli lošem odnosu lokalnog stanovništva prema migrantima i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini.
“Ima pozitivnih primjera. Imali smo jako lijepu priču čovjeka iz Irana koji je sada u procesu dobijanja stalne boravišne dozvole, koji je pronašao suprugu i posao. Inžinjer je agronomije, planira ostati u BiH i ovdje započeti svoj život”, govori Zulić.
Radio-televizija Unsko-sanskog kantona izvještavala je o aktivnostima lokalnih i međunarodnih organizacija, koje su uključivale migrante i izbjeglice, poput muzičkih i likovnih radionica, ali i o pronalasku održivih rješenja za ljude u pokretu.
“Prvi dobar primjer inkluzije bio je u školskom sistemu, gdje su djeca ljudi u pokretu veoma dobro prihvaćena u našim lokalnim školama i samo je to rezultiralo dalje da se ta inkluzija provodi”, smatra Zulić.
Druga strana priče
Oko 1.700 djece u pokretu je u posljednje četiri godine u Bosni i Hercegovini ostvarilo pravo na redovno školovanje. O ovoj temi krajem jula ove godine izvještavao je Radio Sarajevo, uz finansijsku podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM).
Izvještavali su i o ljudima u pokretu iz Kube, bračnim parovima i članovima porodice, koji su u Krajinu došli zbog teškog stanja u njihovoj zemlji.
“Najzanimljivija mi je bila priča o migrantima s Kube jer niko o tome nije pisao. Zašto oni dolaze? Šta su razlozi? Koji je njihov put? Tad je bio preko Moskve. Mi smo tada napravili infografiku da ljudima damo do znanja. Jer i to je neka vrsta razbijanja predrasuda. Društvo ima predrasude odakle dolaze migranti – Afganistan, Pakistan… Ali nije više tako. Sada kada odete u ‘Lipu’, vidjet ćete da ima jako puno migranata iz Supsaharske Afrike i Latinske Amerike”, kaže Andree Zaimović.
Mirsad Sarajlija smatra da lokalni mediji moraju izvještavati i o negativnim događajima na lokalnom nivou, ali da se ne smiju usmjeriti samo na njih i da moraju provjeravati sve navode.
“Apelujem na sve medije da puno pažljivije izvještavaju kada je u pitanju bilo šta što se dešava s migrantskom populacijom”, govori on.
Vesna Andree Zaimović kaže da je s posebnom pažnjom potrebno pristupiti izvještavanju o maloljetnicima te, po mogućnosti, na razgovor povesti socijalnog radnika ili dječijeg psihologa. Dopuštenje za snimanje je neophodno, ali i kada ljudi u pokretu dopuste da ih se snima i otkrije njihov identitet, potrebno je razmisliti da li otkrivanje njihovog identiteta može imati negativne posljedice, govori Andree Zaimović.
Bojan Trgić kaže da novinari i novinarke trebaju imati više empatije kada izvještavaju o migrantima i izbjeglicama, izvještavati o pričama, a ne pisati samo o statistikama i brojevima.
Postoje tekstovi, priručnici i savjeti kako izvještavati o migrantima i izbjeglicama, a jedno od osnovnih polazišta jeste ispričati i njihovu stranu priče.
Savjeti za izvještavanje o migrantima i izbjeglicama:
Razbijajte predrasude;
Izvještavajte i o pozitivnim ljudskim pričama;
Pazite na termine – ne koristiti one koji stigmatiziraju migrante i izbjeglice;
Ponudite širi kontekst i objašnjenje;
Ispričajte i njihovu stranu priče;
Istražite o uslovima u kojima migranti i izbjeglice žive;
Istražite o naporima lokalnih i državnih vlasti i međunarodnih organizacija;
Tražite dopuštenje za snimanje;
Budite posebno pažljivi s maloljetnicima;
Razmišljajte na koji način otkrivanje identiteta može imati negativne posljedice;
Budite humani.
Privremeni prihvatni centar Sedra je u međuvremenu zatvoren.
Tekst je nastao u okviru projekta „Jačanje društvene kohezije u zajednicama u kojima borave ljudi u pokretu“ kojeg implementira Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini, a finansira Služba za instrumente vanjske politike (FPI) Evropske unije u okviru Instrumenta koji doprinosi stabilnosti i miru (IcSP).
